Jeste li danas prošetali šumom? Ako niste, možda bi trebalo da razmislite o tome. Brojni naučnici dokazuju da takva aktivnost ima zaista iznenađujuće efekte na ljudski organizam.
Otkad postoji čovek, postoje i bolesti, ali i vjerovanje da se zdravlje može naći u prirodi. Efekat mnogih ljekovitih biljaka odavno je naučno potvrđen. Fitoterapija je dio zvanične medicine. Speleoterapija – liječenje pacijenata u pećinskom vazduhu – takođe funkcioniše. A sada je dokazano i blagotvorno, opuštajuće dejstvo drveća i šuma.
Povratak prirodi
Sudeći po istraživanjima, priroda može biti višestruka i izuzetno korisna dopuna savremenim metodama liječenja, ili pak može djelovati preventivno u zaštiti zdravlja.
Dvadeseti vijek je bio period velikog napretka medicine i tehnologije. Primat koji je preuzela nauka doveo je do toga da su ljudi počeli na prirodu da gledaju samo kao na izvor sirovina i hrane. No, ubrzan tempo života konačno je doveo do toga da joj se okrećemo.
U potrazi za mirom, sve više težimo distanciranju od uređaja i gužve.
Stres, nemir i poremećen životni ritam uzrok su mnogim bolestima savremenog čoveka. U takvim situacijama priroda, kako je i naučno dokazano, može biti važna za uspostavljanje ravnoteže. Pogledajmo kako.
Kupanje u izobilju šume
Osamdesetih godina prošlog vijeka iz Japana smo dobijali zabrinjavajuće izveštaje o nehumano dugom radnom vremenu. Japanska agencija za šumarstvo još tada je uvidjela štetnost takve prakse, pa je 1982. predložila šinrin-joku – šumsko kupatilo, za bolje zdravlje i opuštanje.
Ostatak svijeta, pa čak i sami Japanci, u početku su ovaj koncept primili sa nevjericom. Skeptici su se rugali i nazivali šumske „kupače“ fanaticima koji grle drveće. Međutim, prijedlog je među naučnicima širom svijeta izazvao dozu radoznalosti, tako da su pokrenuta mjerenja pozitivnih efekata šume, koje zaista osjeća svako. I za sada nema istraživanja koje bi pokazalo da boravak u šumi nije od koristi.
Uticaj na mentalno zdravlje
Održavanje mentalnog zdravlja jedan je od najvažnijih faktora ukupnog zdravlja u razvijenom svijetu, a šumsko kupatilo pokazalo je najbolje rezultate na tom polju.
Jedna od prvih naučnih studija na ovu temu, koju su proveli japanski naučnici, dokazala je da su se osjećanja neprijateljstva, nemira i depresije značajno smanjila nakon dvosatne šetnje šumom. To su potvrdila i mjerenja aktivnosti djelova mozga koji se aktiviraju pri stanjima depresije i anksioznosti, jer je ona bila znatno niža poslije boravka u šumi.
U urinu pojedinaca nakon šumskog kupanja nađeno je znatno manje adrenalina nego u vrijeme kada su te iste osobe testirane u gradu.
I možda najzanimljivije: šetnja je imala snažnije dejstvo na one koji su u životu doživjeli više stresa, nego na one koji su doživjeli umjereni stres.
Zato ne čudi što je njemačka studija bez sumnje pokazala da se ljudi koji žive u blizini šume znatno bolje nose sa stresom i anksioznošću. Njihova amigdala, dio mozga koji obrađuje ove emocije, izrazito je efikasnija od amigdale onih koji žive u gradu. S tim na umu, u nekim dijelovima svijeta, na primer u Kanadi, ljekari sasvim zvanično – baš kao i antidepresive – propisuju vježbanje u prirodi.
Slični rezultati dobijeni su i u studijama sa djecom i adolescentima. Dokazano je da život u blizini šume smanjuje ispoljavanje agresivnog ponašanja kod dece.
Kod djece sa poremećajem pažnje sposobnost da se koncentrišu raste nakon šetnje šumom, a pamćenje im se poboljšava.
Vrijeme provedeno u šumi ima pozitivno dejstvo i na kognitivni razvoj. Na ovim saznanjima zasnovana je filozofija šumskih vrtića i škola, koja se uvodi i u mnoga odjeljenja u Sloveniji.
Uticaj na fizičko zdravlje
Zašto žene (na njima je sprovedeno istraživanje) koje žive u blizini šume imaju za desetinu nižu stopu mortaliteta, uglavnom zbog manjeg broja karcinoma, respiratornih i bubrežnih bolesti? Naravno, takav život je povezan i sa više kretanja i čistijim vazduhom, što takođe doprinosi boljem zdravlju.
Oni koji redovno šetaju šumom imaju 50 posto više ćelija prirodnih ubica (posebna grupa limfocita), koje su kod šumskih šetača aktivnije za 60 posto.
Ćelije prirodne ubice su suštinski dio našeg imunog sistema, pa stručnjaci primjećuju da šetnja šumom nesumnjivo jača imuni sistem. Šta pokreće oslobađanje ovih ćelija i njihovu povećanu aktivnost?
Uzrok su vrlo vjerovatno posebne supstance sa kojima obično dolazimo u kontakt samo u šumi. Iako mirise šume ne smatramo aromaterapijom, upravo se o njoj radi. Drveće emituje fitoncide, eterična ulja koja kreiraju aromaterapiju.
Čini se da su fitoncidi u velikoj mjeri povezani sa manje-više svim opisanim blagotvornim efektima šume: ubrzavaju aktivnost ćelija prirodnih ubica, smanjuju lučenje adrenalina, sadrže antibakterijske agense, a mogu imati i antikancerogeno dejstvo.
Zbog toga ne iznenađuje činjenica da se u luksuznim hotelima u vazduh ispuštaju fitoncidi. Vrlo je vjerovatno da kombinacija opisanih efekata utiče na različita stanja, na primjer na smanjenje visokog krvnog pritiska. Njegovi uzroci su obično kombinacija psihičkog i fizičkog napora. A šuma očigledno ima odgovor i na jedno i na drugo.
KAKO DA PRAVILNO IZVODITE ŠUMSKO KUPANJE?
Šumsko kupanje, tokom kojeg su efekti šume još jači, ne zahtijeva posebnu obuku, već malo pažnje i aktivaciju svih čula. Stoga, ukoliko samo projurite kroz šumu, nećete osjetiti mnogo efekta. Zaboravite na sat i svoje planove. Sjedite ili lezite, slušajte, pomirišite, osjetite, pogledajte… I možda najvažnije: isključite telefon i ne plašite se da ćete se izgubiti. Jednostavno stanite gdje želite i idite tamo gdje osjećate da ćete naći mir.
Živjeti u zelenom
U sve urbanizovanijem, bučnom svijetu u kome smo okruženi raznim pritiscima pristup šumama i drugim zelenim površinama će vjerovatno postati još važniji za opšte zdravlje i dobrobit. Ali, prema japanskom receptu, od pravilnog izvođenja šumskog kupanja važnije je da imate kontakt sa prirodom. Kad god imate mogućnost, prošetajte šumom. Ako možete, gledajte što češće kroz prozor dok radite, u prirodu, odmarajte oči na zelenilu i drveću u daljini. Sve ovo će biti od koristi za vas.
Da, život u zelenilu je najjednostavniji dio rješenja.
Definitivno će se isplatiti, ako nađete način da se vratite prirodi. Prema japanskom vjerovanju, šuma i drveće su jedini pravi most između nje i nas. Zato vrijedi zapamtiti: nijedno drugo prirodno okruženje nema toliko pozitivnih sistemskih efekata kao šuma.
*Istraživanja iz kojih su korištene navedene informacije o pozitivnim efektima šume provedena su po strogim naučnim standardima. Sve ispitivane grupe naučnici su posmatrali u šumskim i nešumskim sredinama. Konačni nalazi su rezultat ovih poređenja. U tekstu nisu detaljno navedena sva istraživanja, pa je zainteresovanima dostupan spisak u redakciji časopisa Pazi na se.
Izvor: Pazi na se.
