Anksioznost je psihički poremećaj koji se može liječiti. Prepoznajte znakove i djelujte.
Osjećaj jake zabrinutosti, straha i nemira, napetost kao da ste stalno na oprezu, negativne misli i ubrzan rad srca, knedla u grlu, znojenje i drhtanje. Ovo su samo neki od simptoma anksioznosti. Naučite kako prepoznati znakove i kako se nositi sa anksioznošću.
Šta je anksioznost?
Anksioznost je osjećaj straha, nemira i uzbuđenja koji vuče korijene iz našeg evolucijskog razvoja. To je prirodni odgovor tijela na stres i opasnost, koji nam je u prošlosti pomogao preživjeti. To nam je omogućilo ili da pobjegnemo od opasnosti ili da se učinkovito borimo. U normalnim okolnostima, ovaj odgovor prestaje kada opasnost prođe.
Međutim, anksioznost postaje problematična kada postane pretjerana, hronična i utječe na svakodnevni život pojedinca. To se događa kada se anksioznost pojavi bez vidljivog razloga ili u neprikladnim situacijama i uzrokuje teške emocionalne i fizičke simptome.
Prepoznajte anksioznost
Anksioznost se očituje u povremenim osjećajima tjeskobe, ali i u ozbiljnijim oblicima kao što su generalizirani anksiozni poremećaj (GAP), fobije i napadi panike.
GAP je stanje u kojem se osjećaj tjeskobe javlja bez vidljivog razloga i može trajati dugo, što uveliko utječe na kvalitetu života.
Jedan od izazova u prepoznavanju anksioznosti je to što je ona često isprepletena sa drugim psihičkim poremećajima, najčešće depresijom. Međutim, anksioznost se može javiti i bez depresije. “Ljudi koji pate od anksioznosti često teško pronalaze pravi uzrok svojih osjećaja. To znači da mogu doživjeti vrlo jak ili pretjeran odgovor u situacijama koje nisu toliko stresne za druge. To se često naziva “slobodno lebdeća anksioznost” ili “strah od straha”, objašnjava dr. Zvezdana Snoj, dr. med., specijalistica psihijatrije i doktorica medicinskih znanosti iz područja posebne grane psihijatrije, psihoonkologije sa Klinike Eirini.
Čak 40 posto ljudi iskusi anksioznost barem jednom u životu.
Rano prepoznavanje anksioznosti je ključno
Možda je jedno od objašnjenja za to činjenica da laici često teško prepoznaju anksioznost. Dok je depresija prepoznatljivija zbog očitih simptoma kao što su tuga, apatija i gubitak interesa, simptomi anksioznosti su suptilniji. To dovodi do toga da manje ljudi traži stručnu pomoć, iako anksioznost uveliko utječe na njihov kvalitet života.
Anksioznost je pravi psihički poremećaj koji zahtijeva pažnju i liječenje. Ako primijetite da se vi ili neko vama blizak bori sa anksioznošću, važno je da potražite stručnu pomoć. Rano prepoznavanje i liječenje mogu uveliko poboljšati kvalitet života onih koji pate od anksioznosti.
Znakovi anksioznosti
Anksioznost je psihički poremećaj koji se manifestira na različitim nivoima u našim životima. Za pravovremeno liječenje i liječenje ovog uobičajenog stanja, ključno je prepoznati njegove znakove.
- EMOCIJE: Ako ste anksiozni, možda ne osjećate unutrašnji mir. Stalno ste zabrinuti, napeti i nemirni, a često se možete i plašiti. U nekim slučajevima mogu se pojaviti i mračne misli, posebno ako je anksioznost povezana s depresijom.
- ODGOVOR TIJELA: anksioznost može uzrokovati mnoge fizičke simptome kao što su umor, bol u mišićima, kostima, leđima i nogama. Povećan broj otkucaja srca bez ikakvog razloga, osjećaj knedle u grlu, pritisak u želucu, mučnina, povraćanje i probavni problemi često su povezani s ovim poremećajem. Mogu se javiti problemi s ravnotežom, tremor, nedostatak apetita i značajni problemi sa spavanjem, uključujući nesanicu i noćna buđenja.
- KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI: ako ste anksiozni, možete biti rasejani, zaboravni i razdražljivi. Možda imate probleme sa koncentracijom i stalno ponavljate iste misli.
Ako primijetite da se ovi simptomi ponavljaju i utiču na kvalitet vašeg života, ključno je da potražite stručnu pomoć. Vaš porodični ljekar je prvi korak, jer Vas može uputiti kod specijaliste psihijatra, jedinog stručnjaka koji može precizno procijeniti Vaše stanje i odrediti koja kombinacija terapijskih metoda i metoda liječenja Vama najviše odgovara.
Anksioznost je podnošljiva. Mnogo je mogućnosti da poboljšate kvalitet života ako se na vrijeme obratite profesionalcu i brinete o svom mentalnom zdravlju.
Liječenje anksioznosti
Doktori nisu skloni prepisivanju lijekova za liječenje anksioznosti. Međutim, lijekovi se često ispostavljaju kao neizostavan korak, jer omogućavaju trajno otklanjanje problema i predstavljaju „ključ“ uspješnijih metoda liječenja, poput psihoterapijskih mjera.
Ako se liječnici odluče na lijekove, često su u prvom planu antidepresivi, koji pomažu u balansiranju neravnoteže neurotransmitera u mozgu i vraćanju u normalno fiziološko stanje. Dr. Snojeva vjeruje da su antidepresivi sigurni i efikasni lijekovi koji ne izazivaju ovisnost. Anksiolitici se propisuju na kratko i u slučaju teških tegoba.
Padanje u spiralu anksioznosti produbljuje se bez liječenja, svaki dan je sve teži i svaku situaciju koja izaziva anksioznost je teže preživjeti. Spirala anksioznosti često dovodi do pojave psihosomatskih bolesti. To znači da se fiziološki odgovori na anksioznost mogu manifestirati kao fizičke bolesti, iako ne postoji pravi fizički uzrok za ove probleme.
Bol koji osoba doživljava uz anksioznost izgleda gora nego inače, što dovodi do beskrajne potrage za fizičkim uzrocima bezuspješno, jer doktori ne nalaze dijagnostičke dokaze bolesti. Pravi izvor problema leži u psihičkim procesima koji utiču na organizam, a bez adekvatnog liječenja, pojedinac se nalazi u petlji u kojoj se stanje samo pogoršava.
Broj slučajeva anksioznosti je u porastu
Moderno okruženje nije pogodno za osjećaj mira i zadovoljstva. Ubrzan i kompetitivni svijet, zasićen informacijama, često nas poziva da zaboravimo na unutrašnji mir. Moderno društvo ponekad djeluje anksiozno samo po sebi, jer stalno postavlja nerealna očekivanja o uspjehu, sreći, izgledu i bogatstvu. To može uticati na sve ljude, a posebno na djecu i adolescente koji tek formiraju svoje ličnosti.
Društveni mediji i beskrajni digitalni stimulansi neprestano nas bombarduju informacijama. Ponekad se osjećamo kao da ćemo propustiti nešto važno, a naši mentalni procesi su stalno u nemiru.
Ako ne znamo kako da se odvojimo od svog okruženja, ovaj beskrajni tok informacija nikada ne prestaje. Uvijek se nešto novo pojavi, uvijek postoje nove informacije ili događaji koji u nama mogu izazvati anksioznost.
Ali nama ljudima su potrebni okviri i jasnoća. Važno je shvatiti da će se određena situacija završiti. Samo na taj način možemo pomjeriti svoje misli i procesuirati ih, umjesto da ih stalno gomilamo.
Zapamtite da zaslužujete da živite život bez nepotrebnih briga i stalne napetosti. Traženje pomoći je korak ka unutrašnjem miru. Bilo da se radi o psihološkoj podršci, terapijskom tretmanu ili privremenoj upotrebi lijekova, odabir za poboljšanje vašeg psihičkog zdravlja znak je snage i želje za kvalitetnijim životom. Put do unutrašnjeg mira je iznenađujuće blizu i svi zaslužujemo da živimo u miru. Stoga ne oklijevajte – traženje pomoći je prvi korak na ovom putu ka blagostanju.
Izvor: Vse bo v redu
