Kako prepoznati probleme sa očima i preduzeti mjere da ne dođe do pogoršanja?
Ovo nije još jedan uobičajan članak o štetnosti prekomjerne upotrebe elektronskih uređaja. U njemu neće biti moralisanja o zamkama moderne stvarnosti. Naučiće vas da na vrijeme prepoznate probleme sa očima, kao i jedan oblik slabog vida kome značajno doprinosi svakodnevno gledanje u različite ekrane – kratkovidost ili miopija.
Ljudsko oko je najvažnije ljudsko čulo jer njime primamo 90% svih informacija iz okoline. Sve do 20. vijeka, oko je bilo naviknuto na primanje raznovrsnih informacija iz okoline. Relativno novo iskustvo za nas je dugotrajno gledanje u dvodimenzionalnoj ravni, poput različitih vrsta ekrana.
Naročito posljednjih decenija, oči umaramo sa monotonim i dokazano štetnim zadacima. Brojne procjene ukazuju da su oči prosječne osobe u razvijenom svijetu više od pola budnog vremena usmjerene na televiziju, mobilni telefon, računar ili tablet. Čak ni kod djece i adolescenata ovo vrijeme nije ništa kraće.
U nekim djelovima svijeta već se govori o gotovo epidemijskom izbijanju kratkovidosti (miopije) kod odraslih i djece.
U Aziji skoro svaki student slabo vidi na daljinu i zato su mu potrebne naočare. U Sloveniji, po ocjeni oftalmologa Dušana Pušnika, dr med., zaposlenog u Centru za očnu hirurgiju “Pušnik-Novljan”, u posljednjih 30 godina povećao se broj djece kojoj su potrebne naočare da bi oštro vidjeli na školskoj tabli ili na daljinu.
Bez obzira šta je uzrok dioptrije kod djece, za njih to saznanje može biti stresno, a posebno u ranom djetinjstvu. Kako prepoznati probleme i koje korake preduzeti da se stanje prebrzo ne pogorša?
Šta opterećuje mlade oči?
Dječije oči su izdržljivije od očiju odraslih. „One više tolerišu i imaju veći odbrambeni mehanizam, a prolivaju i više suza“, objašnjava dr Pušnik, i dodaje „Dječije oko slično reaguje na opterećenja kao oko odrasle osobe.“
Jedno takvo opterećenje je gledanje u obližnju dvodimenzionalnu ravan. Očni mišići su izuzetno napeti kada su konstantno fokusirani na promjenljive slike na ekranu. Očna jabučica pokušava da ublaži pritisak na mišiće i zbog toga se postepeno produžava. Ovo produžava rastojanje između sočiva i vrha očne jabučice (žuta mrlja), pa vid postepeno postaje zamagljen.
Što oko duže gleda u ekran, više će pokušati to nadoknaditi, a vid će se brže pogoršavati. „Kod osoba koje provode osam ili više sati iza ekrana, postojeća dioptrija se može povećati za polovinu dioptrije godišnje“, kaže dr Pušnik. Istovremeno, primećuju da ujutru vide dobro, a znatno gore nakon posla.
Tokom jednog dana provedenog iza ekrana, vid se može privremeno pogoršati za čak 0,5 dioptrije.
Suze nisu uzaludne
Ispred ekrana treba voditi računa o redovnom treptanju, obnavljajući blagotvorni suzni film. Vlaženje očiju je neophodno za njihovo zdravlje, jer suze obavljaju mnoge radnje:
- štite površinske ćelije rožnjače, a time i nervne završetke;
- snabdijevaju rožnjače hranom i kiseonikom;
- imaju antibakterijski efekat (i ispiraju mnoge viruse i bakterije koji ulaze u očnu jabučicu).
Plava svjetlost koju emituju ekrani nije od velike koristi. Postaje iritantna i može izazvati glavobolju. Istovremeno, ekstremno fokusiranje na ekran prouzrokuje premalo treptaja. Oko nije dovoljno vlažno, a to ga čini ranjivijim.
“Terapija” za oči
Veoma je važno da oči obavljaju razne zadatke, posebno u djetinjstvu. Sportske aktivnosti i vježbanje u prirodi, na dnevnom svijetlu, imaju posebno dobar efekat na razvoj očiju. Čak je dokazano da smanjuju razvoj i povećanje miopije kod djece.
Dobru podlogu prati redovna njega očiju. Tokom bliskog rada, svakih 20 minuta potrebno je dati očima najmanje minut odmora. Pogled na zeleni i blago osvetljen pejzaž, poput šume ili livade, brzo će ih smiriti.
Vježbanjem – trepćući, pomijeranjem očne jabučice gore-dolje i lijevo-desno – razgibaćete i rasteretiti mišiće, a oči će biti obilno suzne i osvježene.
Kako prepoznati probleme sa očima kod djece?
Kratkovidost može biti vrlo stresna za djecu i adolescente, posebno ako se ne otkrije na vrijeme. „Veoma važan dio razvoja oštrine vida pretežno se javlja oko šeste, a završava se do 15. godine života”, objašnjava dr Pušnik. Zbog toga je važno prepoznati prve probleme kratkovidosti i blagovremeno preduzeti dalje korake u liječenju. Ovo se odnosi i na ostale oblike slabog vida, dalekovidost i astigmatizam.
Sportske aktivnosti i vježbanje u prirodi na dnevnom svijetlu imaju posebno dobar efekat na razvoj očiju. Dokazano je da čak i smanjuju razvoj i povećanje miopije kod djece.
Dr Pušnik naglašava, da je neophodno utvrditi oštrinu vida kod djeteta prije navršene treće godine. Kod tako male djece kvalitet vida se provjerava pomoću aparata. Nakon navršene treće godine , djeca već počinju da sarađuju sa ljekarom. Prepoznaju sličice i mogu da utvrde da li je slika jasna ili nije.
Dr Pušnik upozorava, da bez obzira na sistematski pregled djece u tom razdoblju, kada dođe red na rutinski pregled vida, kod mnoge djece se lako može izbjeći dijagnoza slabog vida, uključujući i dijagnozu kratkovidosti. Dr Pušnik kaže: „Dijete prepoznaje nacrtani predmet ili slovo, ali ne može da artikuliše da nisu oštri.”
Iz toga razloga je izuzetno korisno redovno obavljati kućne testove vida. Čak i kada dijete prođe sistematski pregled bez posebnih karakteristika.
“Ako tokom razvoja ignorišete probleme sa vidom, propustite mnogo toga“, naglašava dr Pušnik. Ukoliko sumnjate da nešto nije uredu, obavezno preduzmite dalje kontrole. Veoma je važno da dječije oči pregleda specijalista oftalmolog, jer je njihov vidi u fazi razvoja. Svojim znanjem i iskustvom on može prepoznati i druge probleme u vezi sa vidom i očima.
Test kratkovidosti
Zapažajte.
Dijete koje slabo vidi na daljinu:
- knjigu ili predmet često približava očima,
- televiziju gleda na vrlo kratkoj udaljenosti od očiju,
- spotiče se na nerave površine, kao na primjer u šumi…
Igrajte se.
Jednostavnom igrom lako je prepoznati potencijalne probleme kod djeteta. Sliku (možete i složeniji predmet) postavite na udaljenosti od pet ili šest metara i zajedno sa djetetom uočite sve detalje na njoj.
Važno! Uvijek uradite test vida za svako oko posebno. Naročito kod djece, jer dijete često bude slabovido, dakle kratkovido, na samo jedno oko. Budući da zdravo oko nadoknađuje nedostatak drugog oka, dijete može relativno dobro da vidi sa oba oka, a slabo sa jednim.
Ako sumnjate u vid svog djeteta, uvijek se možete obratiti svom izabranom ljekaru, koji će vas posavjetovati i dalje uputiti na specijalistu oftalmologa. Uz dobrovoljno zdravstveno osiguranje Triglav Osiguranja, obuhvaćene su i oftalmološke usluge + pomagala za vid (dioptrijska stakla i leće).
