Uvoz automobila iz Japana može biti primamljiva ideja za ljubitelje automobila koji žele posebne modele i pristupačnije cijene. Ali odluka o uvozu takvog automobila dolazi sa brojnim izazovima. Od organizacije i troškova uvoza, homologacije, prilagođavanja vozila do osiguranja. Konačni izazov će, međutim, biti vožnja sa volanom na desnoj strani.
Troškovi uvoza automobila iz neevropskih zemalja
Pored troškova prevoza vozila u Evropu, morate platiti carinu, porez na dodatu vrednost (PDV) i porez na motorna vozila (DMV) prilikom uvoza novih ili polovnih putničkih automobila iz treće zemlje (kao što je Japan, koji nije član EU).
Svako vozilo uvezeno iz zemlje koja nije članica EU mora onda proći kroz individualni proces odobravanja, koji takođe može zahtevati određene modifikacije na vozilu. Cijena ovog postupka nije jedinstvena i zavisi od vrste vozila i potrebnih dodatnih provjera.
Postupak homologacije i pojedinačnog odobrenja vozila
Kada se kupi novo vozilo, pojedinačno vozilo se uvozi, a svaka modifikacija vozila mora biti predmet procjene usaglašenosti vozila ili postupka homologacije tipa. Svrha postupka homologacije je da se obezbjedi tehnička bezbjednost i zaštita životne sredine. Postupak ocjenjivanja usaglašenosti obuhvata identifikaciju, procjenu tehničkog stanja, izdavanje sertifikata o usaglašenosti – homologacione kartice.
U Sloveniji homologacije i pojedinačna odobrenja vrše AMZS i druge ovlašćene organizacije. AMZS kaže da sprovodi između 10 i 20 pojedinačnih odobrenja godišnje za vozila uvezena iz zemalja koje nisu članice EU.
Takav pregled vozila traje od jednog do dva sata, ali treba uzeti u obzir i vrijme za provjeru dokumentacije, tehničkih podataka i izradu tehničkog izveštaja. Proces se može produžiti ako je potrebno popraviti nedostatke, izvršiti podešavanja, a zatim ponoviti inspekciju.
AMZS objašnjava da su to obično proizvodna vozila. U većini slučajeva, takva vozila su već registrovana u Nemačkoj, gde su takođe izvršene neke od neophodnih modifikacija (npr. Renoviranje opreme za osvetljenje). Međutim, dodaju da su, za razliku od Slovenije, odstupanja od pojedinačnih zahtijeva dozvoljena u Njemačkoj, a pojedinačna odobrenja mogu se zaključiti i negativno. To znači da nećete moći da registrujete takvo vozilo u Sloveniji.
Isto važi i za vozila male serije ili jedinstvena vozila, gde nije moguće dobiti dokaze o usklađenosti sa zahtjevima propisa o bezbjednosti i zaštiti životne sredine, kao i za vozila iz zemalja koje imaju niži nivo zahtjeva u propisima o homologaciji. Ova vozila takođe ne ispunjavaju propisane uslove za pojedinačno odobrenje.
Neophodna podešavanja vozila nakon uvoza iz Japana i trećih zemalja
Automobili koji nisu napravljeni za evropsko tržište mogu imati neke posebnosti koje treba prilagoditi evropskim standardima.
Oprema za osvetljenje
Prednja svjetla moraju biti zamijenjena odgovarajućim sa asimetričnim snopom svetlosti, koji moraju biti postavljeni u prvobitnim položajima i koji odgovaraju obliku i načinu pričvršćivanja originalnih.
U Sjedinjenim Državama, na primjer, crveni putokazi su dozvoljeni, u Sloveniji moraju biti žuto-narandžasti. Možda će takođe biti potrebno da se zamijeni ili prilagodi:
- prednji bijeli položaj i dnevna svjetla, ili barem podesite svjetlosni snop,
- bočni indikatori,
- zadnje svjetlo za maglu (sa prekidačem i lampicom upozorenja na kontrolnoj tabli), koje u EU mora biti na levoj strani vozila,
- Svjetlo za vožnju unazad i zadnji reflektori ako se ne uklapaju.
Takođe, vezivanje opreme za osvetljenje mora biti tačno, upozorava AMZS.
Kočiona svetla moraju biti odvojena od pokazivača smjera i ne smiju da trepere prilikom kočenja. Ako su ksenonski ili LED farovi ugrađeni iznad određenog intenziteta svetlosti, potrebna je i automatska regulacija visine svetlosnog snopa i uređaj za pranje prednjih svetala. Sva rasvjeta moraju imati najmanje oznaku DOT i naknadno opremljena ECE.
Pošto su u Japanu farovi prilagođeni za vožnju sa leve strane, originalni farovi mogu zaslijepiti nadolazeće vozače i obavezno ih je zamijeniti originalnim farovima za vožnju desnom stranom.
Brzinomjer
Brzinomjer mora biti u km/h (vozila za američko tržište imaju brzinomjer u miljama na sat).
VIN broj
Vozilo mora imati identifikacioni broj (VIN) utisnut na karoseriji ili šasiji (odmah ispod vjetrobranskog stakla nije dovoljno).
U slučaju vozila proizvedenog za japansko tržište, obavezno je i zamijeniti identifikacionu pločicu ili naljepnicu proizvođača, koja mora biti napisana latinicom, a ne japanskim pismom.
OBD konektor
OBD (On-Board Diagnostics) je standardizovani interfejs u vozilu koji omogućava pristup podacima o radu motora i drugih sistema. Koristi se za dijagnostiku i otkrivanje grešaka. Vozila od 2001. godine (benzin) ili od 2004. godine (dizel) pa nadalje moraju biti opremljena OBD konektorom koji takođe zadovoljava evropske zahteve.
Ko vrši zamjenu auto dijelova, ako je potrebno, na uvezenim vozilima?
Neophodne zamjene dijelova i podešavanja može izvršiti kvalifikovana radionica proizvođača, ali ne mogu biti sve korekcije izvodljive ako je vozilo proizvedeno isključivo za neevropsko tržište.
Volan na desnoj strani
U Japanu voze lijevo, tako da vozila imaju volan sa desne strane. Zakon ne zabranjuje upotrebu takvih vozila u Sloveniji, ali vožnja lijevo može izazvati probleme, posebno prilikom preticanja i skretanja lijevo.
Uvezeno osiguranje automobila
Ako ste već uspješno završili sve gore navedeno, i dalje ćete morati da osigurate automobil prije prve vožnje. Potrebno vam je obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti, ali ako je to “egzotično” vozilo, vjerovatno ćete razmotriti i kasko.
Kako osiguravajuće društvo određuje vrijednost automobila koji nije napravljen za evropsko tržište i uvozi se iz treće zemlje?
Premija kasko osiguranja zavisi od nove kupovne vrijednosti vozila, koju osiguravajuće društvo dobija iz Eurotax izvora. Kada to nije moguće, uzima se u obzir faktura vozila bez popusta sa dodanim našim dužnostima (DMV i PDV). Ako se radi o uvozu polovnog vozila, pa čak i u ovom slučaju osiguravajuće društvo ne dobije podatke od Eurotak-a, pokušava da dobije cijenu novog vozila na drugom evropskom tržištu, na koje dodaje naše dužnosti.
Ukoliko se vozilo uvozi iz inostranstva zbog niže cijene, prilikom zaključivanja osiguranja uzima se u obzir cijena zvaničnih uvoznika na našem tržištu ili evropskom tržištu.
Oštećenje takvog vozila može uticati na iznos štete zbog nedostatka zastupljenosti brenda u Evropi i pratećih troškova rezervnih dijelova koji bi bili isporučeni iz matične zemlje proizvođača. Zbog toga ćete najvjerovatnije morati da organizujete kasko osiguranje za takvo vozilo pojedinačno sa osiguravajućim društvom.
Šta je sa procjenom štete na automobilu koji se uvozi iz neevropskih zemalja i nema ovlašćeni servis u našoj zemlji?
Procjena je ista kao i na konvencionalnim vozilima. Međutim, ako alat za vrednovanje ne pokriva model, vrednovanje se vrši korišćenjem sličnog modela ili iskustveno. Problem može nastati prilikom popravke ako nema rezervnih dijelova.
Dakle, da li se isplati uvoz automobila iz Japana?
Uvoz iz Japana se u većini slučajeva ne isplati, makar samo zbog problema sa volanom na desnoj strani. Čak i ako ste bili da uvezete automobil sa volanom na lijevoj strani, dodatni troškovi uvoza mogu brzo nadoknaditi bilo kakve uštede. Dostava, carina, porezi, prilagođavanje standardima EU, homologacija može značajno povećati konačnu cijenu.
Izuzeci mogu biti rijetki sportski, kolekcionarski, jedinstveni automobili ili starinski automobili, koji u Evropi gotovo da i ne postoje. Međutim, ako ćete uvesti takav automobil, takođe treba uzeti u obzir visoke troškove održavanja i mogući nedostatak rezervnih dijelova ili kvalifikovanih servisera.
Za svakodnevnu upotrebu automobila, možda je korisnije odabrati modele japanskih ili drugih marki automobila koji su već prisutni na evropskom tržištu. Alternativno, možete kupiti već uvezeno vozilo u jednoj od zemalja EU koje je već odobreno. To vam može olakšati registraciju i korišćenje vašeg vozila kod nas.
Izvor: Vse bo v redu.
