Kada isključimo poslovni računar i spakujemo kofere, svi želimo nešto sasvim jednostavno – miran odmor bez zdravstvenih problema. Ali i manja nezgoda ili zdravstvena neprijatnost može da pokvari planirano ljetovanje. Provjerite kako da postupite kod najčešćih zdravstvenih problema koji se dešavaju na odmoru, kao i zašto je pametno da prije puta zaključite putno zdravstveno osiguranje.
Opekotine
Koža pamti sve – i pretjerano sunčanje na odmoru i nepažnju pri kuvanju ili pečenju.
Stručnjaci sve češće upozoravaju da je preplanulost zapravo oštećenje kože. Preporučuje se izbjegavanje sunca u najtoplijem dijelu dana. Na moru ili planini nije dovoljna samo krema za sunčanje – zaštitite se odjećom, šeširom i boravkom u hladu dok je sunce jakog intenziteta..
Opekotine od sunca se manifestuju kao crvena, bolna koža, ponekad s plikovima i temperaturom. Hladite mjesto hladnim oblogama, nanesite hidratantnu kremu s aloja verom ili gelom za hlađenje i izbjegavajte sunce nekoliko dana.
Takođe i opekotine nastale prilikom kuvanja ili roštiljanja zahtijevaju brzo djelovanje. Kožu ispirajte mlakom vodom najmanje 15 minuta. Ledena voda može izazvati promrzline, koje dodatno mogu da oštete kožu. Opečeno mesto namažite kremom za opekotine (po mogućnosti s aloja verom), zaštitite ga od infekcije i pratite stanje. Ukoliko se pojave plikovi, dublje povrede ili znaci infekcije – obavezno se obratite ljekaru.
Od štetnog uticaja sunca štite se odjećom i šeširima i ostanite u sijenci dokle god zračenje ne popusti u kasnim popodnevnim satima.
Za sve vrste opekotina važi da je nužno obratiti se ljekaru ukoliko se na koži opaze plikovi, dublja oštećenja ili znaci infekcije.
Sunčanica i toplotni udar
Visoke temperature i dehidracija mogu izazvati sunčanicu, odnosno toplotni udar – stanje u kojem tijelo više ne može da reguliše temperaturu. Temperatura, glavobolja, vrtoglavica, suva i crvena koža znaci su da treba preduzeti odgovarajuće mjere. Osobu sa sunčanicom treba premjestiti u hlad, rashladiti mokrim oblogama i dati joj tečnost.
Ako se simptomi ne povuku i ako se pojavi zbunjenost – treba odmah potražiti lekarsku pomoć. Najugroženiji su deca, stariji i osobe sa hroničnim bolestima. Sunčanicu lako možemo da predupredimo osnovnom zaštitom, koju obuhvata nošenje šešira, redovno unošenje vode i izbjegavanje sunca od 10 do 17 časova.
Opekotine od meduza
Kupanje u moru je jedno od najvećih užitaka na ljetovanju, ali kontakt s meduzom može da ga pokvari. Neke vrste u Jadranu nisu opasne, iako zbog svoje veličine (njihov klobuk može da ima do dva metra u prečniku) ostavljaju neprijatan utisak, ali ima vrsta koje ispuštaju jak otrov koji izaziva peckanje.
Mjesto koje je ožarila meduza isperite morskom vodom i nanesite kremu s antihistaminikom ili antiseptikom.
Koža na mjestu koje je dotakla meduza svojim pipcima jako peče i svrbi, pojavljuju se i brazgotinasti pečati. U tom slučaju najpre grančicom, kreditnom karticom ili sličnim predmetom (nikako peškirom) s kože odstranite pipke. Ne dotičite ih rukom, da vas ne opeku po prstima. Ožareno mesto isperite morskom vodom (ne slatkom!) i nanesite kremu s antihistaminikom, antiseptikom, gelom s aloja verom ili drugim supstancama koje pomažu zarastanje kože (neven, kantarion, riblje ulje). Deo kože koji je ožarila meduza može da peče nekoliko sati. Nikako ne češite mesto opekotine. Ako se pojavi jaka reakcija – obavezno posjetite ljekara.
Ubod morskog ježa
Dobra vijest je da morski ježevi žive samo u čistim vodama – što ih je više, to je more čistije. Loša vijest je da njihovi ubodi jako bole. Kada stanete na morskog ježa, njihove bodlje mogu da se polome i zariju duboko u kožu. Značajno je da ih što prije odstranite sterilnom iglom ili pincetom, nježno izvučete, očistite mjesto antiseptikom i zaštitite flasterom kako bi se spriječio unos bakterija. Ako bodlje ostanu u koži, tijelo ih obično izbaci upalom. Ako je bol jaka i dugotrajna, zbog koje ne možete normalno ni da hodate – obratite se ljekaru.
Ujedi i ubodi insekata
Ubodi insekata su, srećom, najčešće bezopasni, pod uslovom da niste alergični. Uglavnom izazivaju svrab i lokalni otok. Pomažu hladni oblozi, antihistaminske kreme i izbjegavanje češanja.
Pčele prilikom uboda ostavljaju žaoku na mestu uboda, koju treba što prije izvaditi iz kože. Na njoj se nalazi mjehurić s otrovom koji se oslobađa otprilike dva minuta nakon uboda. Ako se žaoka ukloni na vrijeme, bol i svrab mogu biti znatno blaži.
Ako tijelo burno reaguje – oticanjem, svrabom, bolom ili čak otežanim disanjem – situacija može biti ozbiljna i ukazivati na alergijsku reakciju.
U slučaju da pčela ili osa ubode osobu koja je alergična, odmah potražite lekara ili pozovite hitnu pomoć. Ako je pri ruci lijek ili inekcija s protivotrovom, treba je primjeniti odmah, prije nego što dođe do reakcije.
Mjesto na kojem vas je ugrizao krpelj posmatrajte još mjesec dana da biste uočili eventualne znakove lajmske bolesti (borelioze).
Od ujeda komaraca i krpelja zaštitite se upotrebom repelenata i nošenjem odjeće s dugim nogavicama i rukavima. Od krpeljnog meningoencefalitisa možete se zaštititi vakcinacijom, kao i od malarije, koju u tropskim krajevima prenose komarci.
Prilepljenog krpelja uklonite što prije i pažljivo. Najlakše je to učiniti pincetom ili specijalnom pincetom dostupnom u apotekama. Uhvatite krpelja što bliže koži, blago ga okrenite i pažljivo izvucite. Ako se glava odvoji i ostane pod kožom, tijelo će je izbaciti kroz upalu, koja nije opasna.
Mjesto ugriza posmatrajte još mjesec dana. Potražite ljekarsku pomoć ako primjetite znakove lajmske bolesti – crvenilo koje se širi u obliku mete, crvenkasto-ljubičastu zadebljalost na ušnoj resici ili bradavici dojke, kao i simptome poput temperature, problema s vidom, glavobolje i povraćanja.
Trovanje hranom na putovanju
Upoznavanje nove kuhinje je dio čari putovanja, ali nažalost, naš digestivni sistem ima svoj prag tolerancije. Već promjene u ritmu ishrane i nepoznata egzotična jela mogu ga poremetiti, a tijelo burno može reagovati i na hranu koja nije pripremljena u skladu sa higijenskim standardima na koje smo navikli.
Trovanje hranom se manifestuje dijarejom, povraćanjem, bolovima u stomaku, često i povišenom temperaturom. Zbog dehidracije se može izgubiti mnogo minerala i soli, pa je preporučljivo unositi dovoljno čiste, pijaće vode. U vodu možete dodati rehidratacione praškove (dostupni su u apotekama), koji sadrže pirinčani prah za ublažavanje dijareje, ili piti flaširane voćne sokove i izotonične napitke.
Kada se simptomi malo smire, počnite postepeno da unosite dvopek, banane, kuvani krompir, pirinač, tjesteninu bez sosa i slane krekere.
Ako simptomi traju duže ili se otrovalo dijete, starija osoba ili neko sa hroničnim oboljenjem – obavezno se obratite ljekaru.
Trovanje hranom možete spriječiti pažljivim izborom hrane i pića.
Trovanje hranom možete spriječiti tako što nećete konzumirati vodu iz česme, nepasterizovano mlijeko, mliječne proizvode, tvrdo ili meko kuvana jaja, sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso, ribu i morske plodove, jela iz samoposlužnih bifea i hranu od uličnih prodavaca.
Birajte isključivo flaširanu vodu i druge napitke, voće i povrće koje je potrebno oljuštiti prije konzumacije, kao i dobro skuvanu hranu koja je prilikom serviranja vruća.
Povrede na odmoru
Koliko god da smo oprezni, nezgoda nas može iznenaditi i na odmoru – baš tamo gde je najmanje poželjna. Padovi, posjekotine, uganuća i prelomi su česti pratioci aktivnosti na odmoru, kao što su šetnja u prirodi, vožnja bicikla, trotineta ili skutera, ali i sasvim svakodnevne pripreme hrane.
Osnovna prva pomoć uključuje dezinfekciju rane, imobilizaciju povređenog dijela tijela i hlađenje hladnim oblogama. Ako se radi o većem krvarenju, jakom bolu ili sumnji na prelom – obavezno se obratite ljekaru.
Jedan od najčešćih uzroka ozbiljnih povreda kičme su skokovi u plitku vodu. Prije nego što skočite, provjerite da li je voda dovoljno duboka. Dubina se može mijenjati uslijed plime i oseke, pa provjeravajte više puta dnevno.
Povređenoj osobi pomozite da izađe iz vode i provjerite da li osjeća ekstremitete. Položite je na tvrdu podlogu i pomjerajte što manje. Odmah pozovite hitnu pomoć.
Bezbrižno na odmoru uz putnu apoteku i putno osiguranje za inostranstvo
Putnu apoteku i osnovni komplet prve pomoći možete pripremiti sami ili se pre odmora posavjetovati u apoteci, gde će vam preporučiti šta da ponesete sa sobom. Prije polaska provjerite gdje se u mjestu vašeg odmora nalazi najbliža zdravstvena ustanova.
I što je najvažnije – zaključite putno osiguranje još kod kuće i sačuvajte broj asistencije u imeniku telefona. Ne zato što očekujete najgore, već da biste na odmor otišli bez brige.
Osnovna putna apoteka treba da sadrži:
- kremu za sunčanje (UV faktor 30+),
- repelent protiv komaraca i krpelja,
- lijekove protiv bolova,
- rehidracioni prašak i aktivni ugalj,
- antiseptički gel ili kremu,
- flastere, sterilnu gazu, zavoj,
- toplomjer,
- gel za ubode insekata,
- kremu s aloja verom ili ribljim uljem,
- kapi za oči ili nos,
- lijekove koje redovno uzimate.
Putno osiguranje za inostranstvo neka bude deo prtljaga
Zdravstveni troškovi u inostranstvu mogu biti veoma visoki. Ako se nađete u nevolji daleko od kuće, pomoć pri pronalasku ljekara i pokrivanju troškova pregleda, prevoza i lijekova je dragocjena. S turističkim – putnim zdravstvenim osiguranjem imaćete:
- 24-časovnu asistenciju,
- organizovanu pomoć,
- pokrivanje troškova lečenja.
Osiguranje se online može zaključiti i za članove porodice, kao i za više lica koja putuju zajedno.
Iskoristite popust za online kupovinu putnog zdavstvenog osiguranja.
