Zašto se za zdravstvene savjete ne treba oslanjati na internet, već na ljekare.
Imali ste nekoliko besanih noći. Ustajete umorni, bole vas mišići, zaboravni ste. Simptome unosite u pretraživač i, između ostalog, nailazite na dijagnozu bolesti štitne žlijezde. Iako ste, zapravo, možda samo neispavani, sve dok ne posjetite svog ljekara bićete zabrinuti za sopstveno zdravlje. Tek kada porazgovarate sa njim, smirićete se i dobiti prave savjete i smijernice. Zato se nemojte oslanjati na internet članke, jer vas to može dodatno uznemiriti.
Informacije na mreži i u vašem okruženju često mogu biti zastrašujuće i prije svega lažne. Zbog toga, bar o zdravstvenim pitanjima koja se tiču vas ili vaše djece, vrijedi usvojiti višemilenijski savjet najpoznatijeg pisca basni, Ezopa: “Ne veruj svemu što čuješ.”
Zamke samodijagnoze
Upotrebom interneta broj informacija o simptomima bolesti i njihovog liječenja naglo je porastao. Prema podacima Europskog zavoda za statistiku, u 2020. godini čak 30,62 odsto građana BiH koristilo je internet za traženje informacija vezanih za zdravlje.
Većina zdravstvenih savjeta koje dobijate od svojih najbližih, prijatelja i poznanika je dobronamjerna. Mnogi od onih koji se nalaze na internetu su bezopasni. Ali „online klinike“ i nekritično prihvatanje oprečnih mišljenja mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost. Samodijagnoza je povezana sa mnogim zamkama koje bi trebalo izbjeći.
Neadekvatnost informacija i procjena njihove tačnosti:
Procjena tačnosti laičkih mišljenja i informacija na internetu je veoma teška za ljude koji nisu u tome stručni. Istraživači sa Univerziteta Washnington otkrili su da postoje ogromne razlike između kvaliteta podataka na različitim sajtovima. Zdravstveni podaci na vladinim stranicama su najtačniji. Relevantnost informacija naglo pada na sponzorisanim i informativnim sajtovima, a posebno na onim koje su kreirali pojedinci bez profesionalne kompetentnosti, gdje većina podataka nije povezana sa stvarnim problemom ili je čak netačna.
Isto važi i za laičke savjete. Pesimista vas može uplašiti svojim viđenjem vaših simptoma, a optimista vas može uvjeriti da oni ne znače ništa, iako u to ne može biti siguran. Zato je jedini ispravan izbor za prepoznavanje i liječenje stanja ljekar.
Pretjerana samodijagnoza:
Laici tumače informacije, čak i ako su relevantne, na svoj način. Glavobolja se može objasniti kao simptom tumora na mozgu, a ne kao posljedica prehlade. Umor se može vezati za preopterećenost obavezama, iako je možda riječ o pomjeranju sata. Bol u zglobovima web tumači kao fibromijalgiju, iako u pitanju može biti samo ligament. I prije nego što ste dobili prave informacije, počinjete da razmišljate o medicinskim stanjima koja možda nemaju nikakve veze sa realnim.
Sajberhondrija – preterana briga za sopstveno zdravlje, koja proizilazi iz pogrešnog tumačenja informacija na internetu – postaje sve veći problem. Kraljevski koledž u Londonu objavio je procjenu da se smatra da je čak 20 odsto online korisnika patilo od toga. Pretjeranom brigom izazivate uznemirenost, kako sebi tako i svojim najbližima. Pravi lijek za sajberhondriju je razgovor sa ljekarom.
Preterano umirujuća samodijagnoza:
Iako je pretjerano reagovanje češće, informacije na mreži mogu i lažno da vas umire. U tom slučaju možete da propustite priliku za pravovremenu reakciju u situacijama koje su ozbiljnije od one na koju vam web ukazuje.
Paušalna procjena:
Informacije na mreži su opšte, zabilježene za prosečnog korisnika, čak i ako su profesionalno opravdane. A ljudi su individue sa posebnim karakteristikama i potrebama. Svako tijelo različito reaguje na bolest.
Simptomi ozbiljnije bolesti onesposobiće neke, dok će drugi normalno funkcionisati do trenutka kada se pojave komplikacije bolesti. U procjeni je stoga neophodan individualni pristup. Nijedna paušalna informacija ne može biti bolja od savjeta ljekara.
Kritički procijenite kvalitet informacija na internetu. Zapitajte se:
Zašto ipak savjet ljekara?
Momentalno zadovoljenje potreba u velikoj mjeri je postalo dio naših života. Teško je razumjeti da, osim u hitnim situacijama, termin za pregled kod vašeg ili ljekara vaše djece, može biti i za nekoliko dana od poziva.
Možda bi u nekim slučajevima bilo sasvim dovoljno da razgovarate sa ljekarom preko telefona: kada ste zabrinuti zbog groznice svog djeteta, niste u mogućnosti da razumijete svoj nalaz, kašljete i ne znate da li ima smisla da zakazujete pregled ili ne, ne možete da posjetite svog ljekara zbog bolesti, ograničene pokretljivosti ili geografske udaljenosti. To vam može omogućiti pravovremenu reakciju i praćenje stanja bolesti.
Nijedna web aplikacija, ma koliko stručna, ne može to da zamijeni, čak i ako se radi o telefonskom razgovoru. Aplikacije mogu da budu pomoćno sredstvo, laički savjeti su za usmjeravanje, ali ne mogu da budu dio rješenja. Sa jednosmjernom komunikacijom nećete daleko stići na putu ka ozdravljenju. Rješenje je u komunikaciji, koja će se odvijati u oba pravca – sa pitanjima, odgovorima i refleksijama.
Po informacije na web – da ili ne?
Čitanjem beskrajnih stranica članaka i forumskih debata na temu zdravlja ne povećavate samo sopstvenu konfuziju. Često, nakon višesatnog pretraživanja web-a, uočavate da vam informacije koje pronalazite ne mogu pomoći. Tako besciljno trošite vreme, iako znate da je važno pravovremeno reagovanje.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje otvara vrata do odabranih specijalista i specijalističkih ambulanti i dijagnostičkih postupaka u BiH. Kada trebate informaciju o pružaocima usluga ili želite organizovati posjetu kod ljekara specijaliste, bez dvoumljenja pozovite Zdravstvenu tačku, koja će zajedno sa Vama izabrati najbolji put do željenih zdravstvenih usluga.
Zdravstvena tačka je centar za pomoć Triglav Osiguranja d.d., putem kojeg možete dobiti informacije o osiguranju i pružateljima zdravstvenih usluga, odobrenje (slanje uputnica) za pružanje zdravstvenih usluga te pomoć u ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja. Blagovremeni i stručni odgovori, objašnjenja ili smjernice u određenim trenucima mogu biti od neprocjenjive vrijednosti.
Loši savjeti mogu izazvati bezrazložne brige i gubljenje vremena, pa čak i novca za nepotrebne zdravstvene usluge. Da li onda ima smisla baviti se spekulacijama i udaviti se u poplavi oprečnih i sumnjivih zdravstvenih informacija na internetu i u sopstvenom okruženju?
Tekst preuzet sa: Vse bo v redu
